Uz Mostar me vežu zaista lijepe uspomene. Kada sam dobio poziv da sudjelujem na Street Arts Festivalu (SAFMo), moram priznati — jako sam se razveselio.
Piše: Krešimir Golubić/SAFMo
Prvi i jedini put bio sam tamo pred sam rat, u ljeto 1989. godine. Sjećam se obilaska povijesnog središta grada, rijeke Neretve i skokova sa Starog mosta. Rušenjem Starog mosta u nesretnim ratovima devedesetih na neki je način srušena i uspomena te ljepota mog tadašnjeg posjeta gradu. Kako je most nakon rata obnovljen — to remek-djelo osmanske arhitekture pod zaštitom UNESCO-a — tako je i Mostar čekao moj ponovni posjet, u koji sam se već godinama spremao. Street Arts Festival ga je samo ubrzao.
Mostar je grad koji na prvi pogled očarava razgledničkom ljepotom — kamene ulice, tirkizna Neretva i monumentalni Stari most — ali ispod turističke kulise i dalje nosi slojeve složene političke i društvene stvarnosti. Više od tri desetljeća nakon rata grad funkcionira između simbolike pomirenja i svakodnevnih podjela koje su vidljive u institucijama, obrazovanju i sportu. Istovremeno, Mostar je i prostor snažne lokalne energije i kulturne inicijative koja nadilazi političke blokade. Upravo ta energija iznjedrila je Mostar Street Arts Festival, koji je 2025. godine imao svoje četrnaesto izdanje.
Organizator festivala, Udruga Rezon, kroz godine suradnje s čitavim nizom partnera i prijatelja čini upravo tu okosnicu — grupu ljudi koji idu naprijed i žele da grad živi te da se razvija u puno boljem smjeru nego što bi to neki drugi željeli. Pri tome prvenstveno mislim na politiku, od koje sve kreće. Politiku koja se često kreira izvan Mostara, a koju na kraju plaćaju obični ljudi. Kao što je to bilo devedesetih.
Ostavština rata i dalje je prilično vidljiva na mostarskim ulicama — neobnovljene fasade, ožiljci od granata, ali i nešto što iskreno ne volimo: mržnja ispisana porukama navijačkih grafita i murala. Nešto što posljednjih godina pogađa i ostale gradove regije, ali i Europe, i što uništava svu plemenitost sporta.
No tu je SAFMo uspio pokrenuti i preokrenuti urbanu sliku grada — razglednicu koja se svijetu šalje drugačijim prizorima. Festival je udario snažan pečat Mostaru kroz gotovo dvjesto oslikanih murala i umjetničkih inicijativa tijekom godina održavanja. Nabrojat ćemo samo neke od umjetnika koji su gostovali u Mostaru: Lady Aiko, Erik Burke, Mark Jenkins, Lady Pink, Nu Spoon, Ememem…
U svom izdanju za 2025. godinu festival nam je predstavio raznolik umjetnički program.
Jan Vormann i njegov „Fantastični svijet“
Četiri rada Jana Vormanna, sastavljena od LEGO kockica koje su donirala djeca i roditelji Mostara, jedni su od najzapaženijih dijelova festivala. Njegove nas intervencije, željeli to priznati ili ne, izravno vraćaju u djetinjstvo i izmamljuju osmijeh na lice. One jasno odgovaraju na pitanje zašto je street art toliko privlačan velikom broju ljudi.
Grčki umjetnik koji je Mostaru darovao najveći mural festivala
Grčki umjetnik Dimitris Taxis, poznat jednostavno kao TAXIS, ostavio je neizbrisiv trag u Mostaru svojim monumentalnim muralom na zidu Japanske škole u naselju Centar 2. Ovaj rad ne samo da je vizualno obilježio grad već je i simbolizirao širenje festivala izvan tradicionalnih granica, čime je Mostar postao još veća i prepoznatljivija galerija na otvorenom.
Fondacija „Zajedno za rijeke“, pružajući podršku festivalu, a istovremeno čuvajući umjetničku slobodu, podsjetila je na važnost očuvanja prirodnih resursa, razvoja ekološke svijesti te ustrajnog ulaganja u odgoj svake sljedeće generacije. Takav pristup suradnji svjedoči o tome da se umjetnost i ekologija mogu skladno ispreplesti u snažnu društvenu poruku.
Za mostarski mural TAXIS je odabrao motiv rijeke Neretve, duboko ukorijenjen u lokalnu zajednicu, stvarajući snažnu povezanost između umjetnosti i publike.
Penique Productions — suvremena meditativna transformacija prostora
Španjolski kolektiv Penique Productions predstavio je svoju prepoznatljivu umjetničku praksu kroz dvije impresivne intervencije u Mostaru, uz podršku fondacije Kvinna till Kvinna. Njihov rad kombinira suvremenu umjetničku filozofiju, minimalizam i modernističku estetiku s interaktivnim i meditativnim elementima, stvarajući ambijent koji nadilazi funkcionalni prostor i pretvara ga u iskustvo kontemplacije i emocionalne transformacije.
U Gradskoj banji u Mostaru Penique je postavio instalaciju koja transformira interijer u suvremeni meditativni prostor, koristeći svjetlo, refleksije i geometrijske strukture. Posjetitelji su mogli doživjeti prostor kao vizualno i auditivno iskustvo, gdje arhitektura, boja i pokret svjetlosti zajedno stvaraju osjećaj introspektivne transformacije. Instalacija je privukla velik broj posjetitelja, pokazujući kako suvremena umjetnost može reinterpretirati i revitalizirati kulturne prostore, uključujući i one sa snažnim povijesnim identitetom.
Slaven Kosanović LUNAR
Festival je, uz susrete domaćih i međunarodnih umjetnika, ugostio umjetnika LUNARA iz Hrvatske, koji je, uz izvedeni mural, festivalskoj publici poklonio i DJ set. Posebnu glazbenu poslasticu priredili su Esma i Murat Ertel iz Turske — inače članovi poznatog benda Baba Zula.
Lunar je svojim prepoznatljivim izrazom, motivom stiliziranih mačaka koje djeluju kao njegov alter ego, oplemenio jedan od zidova centra grada. Njegov izraz karakteriziraju čiste linije, snažan kolorit i grafička jasnoća proizašla iz graffiti tradicije, ali s naglašenom ilustrativnom i gotovo stripovskom poetikom. Njegov umjetnički rukopis time uspješno premošćuje granicu između graffiti nasljeđa i suvremene javne umjetnosti.
Također, ove godine tu je bio i line-up ne manje važnih autora koji su radili radove nešto manjih formata: Ruin iz Austrije, iznimno talentirani graffiti writer, s dva murala u blizini Starog igrališta; Repo iz Španjolske, s internacionalnom interpretacijom hercegovačkog motiva šipka; te Paste Up Warsaw iz Poljske, kolektiv koji je neuglednu površinu transformirao u izložbeni prostor s nekoliko stotina probranih radova umjetnika, čiji su dizajni dio njihove međunarodne kolekcije. Uz sve to, grupa grafitera — među kojima su Raiko iz Mostara, Enok iz Novog Sada te Casio iz Zagreba — svojim je živopisnim izražajima osvježila gradske prolaze.
Četrnaesto izdanje SAFMo-a zatvoreno je jedinstvenim multimedijalnim performansom „Dreaming for a Future with Bogdanović“ na Partizanskom spomen-groblju. U režiji austrijskog umjetnika i suosnivača festivala Petera Lorenza projekt je okupio umjetnike iz Bosne i Hercegovine: Billaina, Orhana Maslu Ohu, Amelu Darling, Anju Rikalo, Anitu Kapraljević, Irfana Brkovića i Armina Ćosića. Svaki od njih pridonio je vlastitim umjetničkim izrazom — kroz glazbu, zvučne pejzaže ili svjetlosne intervencije — a zajedno su oblikovali audiovizualni čin u kojem je prostor spomenika postao glavni protagonist.
Performans je podsjetio na viziju arhitekta Bogdana Bogdanovića, prema kojoj spomenik nije samo memorijal, nego i mjesto imaginacije, kreativne refleksije i preobrazbe prostora.
“Pored povijesnog konteksta nastanka spomenika, ovo remek-djelo mora se promatrati izvan ideoloških asocijacija. Ono je prvenstveno umjetničko djelo, govori univerzalnim jezikom ljepote i pripada svima. Svi prethodni događaji vezani za spomeničko blago Partizanskog groblja i životno djelo Bogdana Bogdanovića — sretni ili nesretni, planirani ili slučajni — činili su se kao koraci koji su vodili upravo ka ovom trenutku, koji jest jedan korak prema društvenoj katarzi“, istaknula je umjetnica Maja Rubinić.
SAFMo je realiziran uz podršku Fondacije Kvinna till Kvinna, Udruge Dinarica i Fondacije Zajedno za rijeke, Austrijskog kulturnog foruma, Zukunftsfonda, Ambasade Španjolske u BiH, Grada Mostara, Turističke zajednice Grada Mostara, OSCE-a u BiH, El Grita, Sportradara, Duge Tehne, Leda, Lapisa i brojnih drugih pojedinaca i prijatelja Udruge Rezon — platforme SAFMo.
Tekst i fotografije: Krešimir Golubić/SAFMo
Turistički dodatak:
Ukoliko se nađete u Mostaru i poželite upoznati situaciju oko street art scene grada, svakako preporučujemo lokalnog vodiča:
https://touristica.ba/tour/mostar-art-tour/
Turu vodi lokalni vodič, arhitekt koji će vam ispričati i puno više od same teme street arta.
