Društvo hrvatskih književnika 16. i 17. listopada organizira 46. Zagrebačke književne razgovore, jednu od najdugovječnijih književnih manifestacija u Hrvatskoj, ali i šire.
Skup okuplja inozemne i domaće književnike, teoretičare, kritičare i prevoditelje kako bi se otvorio prostor za raspravu o gorućim pitanjima književnosti i kulture. Ovogodišnja tema glasi „Distopija u književnosti“.
U svijetu koji se i sam sve više pretvara u distopiju, Zagrebački književni razgovori ove se godine okreću temi književnog žanra koji ne samo da opisuje mračne scenarije ljudske budućnosti, nego i nudi uvid u suvremenost u kojoj živimo.
Među sudionicima je ukrajinski pjesnik, dramatičar i romanopisac Oleksandr Irvanec, koji u svojem izlaganju istražuje motive sovjetske antiutopije i način na koji je književnost reagirala na ideološke deformacije 20. stoljeća. Iz Slovenije dolazi književnik, kolumnist i donedavni predsjednik Društva slovenskih pisateljev Dušan Merc, a u svom će izlaganju ilustrirati budućnost kao kombinaciju distopije i utopije. Michal Bauer, profesor na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta Južne Češke, u svom će izlaganju analizirati kako se u češkoj književnosti 20. stoljeća oblikovala kritika društvenih utopija i koje su njezine poruke relevantne i danas. Poseban uvid u manjinske književnosti donijet će docentica na Institutu za slavistiku Poljske akademije znanosti Anna Boguska, koja će u izlaganju analizirati djela Pavla Pavličića Vilinski vatrogasci i Koraljna vrata kao kritičke distopije koje kroz eko-distopiju i „utopiju unutar distopije“ reflektiraju suvremenost i ljudsko stanje, dok izvanredni profesor na Odsjeku za anglistiku Sveučilišta Loránd Eötvös u Budimpešti, Zsolt Czigányik, istražuje kako se fokus distopijske književnosti (i filma) mijenjao tijekom 20. stoljeća.
Domaći autori donose bogat niz izlaganja. Dubravka Brezak Stamać, književnica i profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, upozorit će na mogućnost da neka klasična djela hrvatske moderne žanrom pripadaju distopijskoj književnosti te analizirati dvije najuspjelije pripovijetke Frana Galovića, Začarano ogledalo i Ispovijed. Asistent na Hrvatskom institutu za povijest i autor više knjiga i znanstvenih radova, Tomislav Kardum rekonstruirat će na koji se način u prvom hrvatskom znanstvenofantastičnom romanu Na Pacifiku god. 2255. oslikava ideologija autora tog romana, Milana Šufflaya. Mario Vrbančić, profesor na Odjelu za anglistiku Sveučilišta u Zadru istražuje 21. stoljeće kao „stoljeće distopije“, dok Marijana Bijelić, docentica na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, analizira distopiju i progres u romanu Teško je biti bog braće Strugacki. O tome kako distopijski romani funkcioniraju u učionici, posebice u radu s mladima, govorit će Magdalena Mrčela, profesorica i novinarka, dok će doktorandica i asistentica na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku Paula Rem u svojem izlaganju istražiti različite načine korištenja elemenata distopije u proročkim knjigama Biblije. O odnosu književnosti i stvarnosti progovorit će i filozofkinja i komparatistica Tuga Tarle, analizirajući roman Gospodar svijeta Roberta H. Bensona, s naglaskom na distopijsku viziju svijeta u kojem sekularizam, totalitarizam i ideologije dehumaniziraju društvo, te propituje granicu između književne fikcije i proročanske vizije stvarnosti.
Profesorica na Katedri za amerikanistiku Odsjeka za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Jelena Šesnić govorit će o distopijskom tekstu Anne Bowman Dodd, pojašnjavajući kako autorica kroz metaforu „republike budućnosti“ kritički prikazuje utopijske i ironične vizije Amerike krajem 19. stoljeća, a profesorica, književnica i publicistkinja Marina Katinić Pleić analizirat će postapokaliptične motive u djelu Cormaca McCarthyja pomoću zaključaka Luigija Epicoca, ističući kako čak i u svijetu razorene civilizacije i gubitka smisla postoji prostor za nadu. Javnosti dobro poznati novinar i pisac znanstvene fantastike Krešimir Mišak bavit će se analizom dvaju ključnih distopijskih romana 20. stoljeća, 1984. Georgea Orwella i Vrli novi svijet Aldousa Huxleya, te njihovim prikazom transhumanističkih elemenata i utjecajem na suvremene distopijske vizije. Još jedno poznato televizijsko lice, novinar, publicist i književni kritičar Matija Štahan, istražit će kako su distopije Aldousa i Juliana Huxleyja povezane s idejama totalitarizma i transhumanizma te kako književne vizije njihove „novovjekovne“ budućnosti pomažu razumjeti suvremene političke i društvene fenomene. Novinarka, urednica i prevoditeljica Nada Mirković govorit će o tome kako distopijski svjetovi Aldousa Huxleyja i Georgea Orwella anticipiraju suvremena društvena zla kroz različite oblike kontrole i manipulacije, ukazujući na njihovu današnju relevantnost.
Razgovore će moderirati književna kritičarka i novinarka Karolina Lisak Vidović, a nakon svakog izlaganja predviđena je rasprava otvorena svim zainteresiranim posjetiteljima.
Kao i proteklih desetljeća, Zagrebački književni razgovori i ove godine nastoje odgovoriti na aktualna pitanja književnosti i kulture, ali i stvoriti prostor za dijalog u kojem se distopija neće čitati samo kao prijetnja, nego i kao poziv na kritičko promišljanje budućnosti.
Zagrebački književni razgovori održat će se u Društvu hrvatskih književnika, Trg bana Josipa Jelačića 7, 16. i 17. listopada 2025.
Detaljan program i satnica dostupni su na: http://dhk.hr/zagrebacki-knjizevni-razgovori
