Stenjevec
Neki bi se iznenadili kada bi saznali da je prostor današnjeg Stenjevca bio među prvim nastanjenim zagrebačkim područjima. Razlog tome je što je kvart svoj izgled dobio unazad 100 godina. Tu se nalaze brojni ostatci iz rimskog razdoblja poput zdenaca, obrambenog zida te postolja kipa rimskog cara Decija.
Danas, u ovom zapadnom dijelu grada živi oko 54.000 stanovnika, a o samom imenu četvrti postoje neke teorije. U prošlosti, Stenjevec je bio Dobra, zajedničko dobro bratstva Vratislavića. Kako i kada je promijenio ime u Stenjevec, nije posve jasno. Prema jednoj teoriji, nazvan je po lokalnom potoku Studencu, koji je iskrivljavanjem postao Stenjevec; prema drugoj, ime su mu dale stijene – ruševine iz rimskog vremena.
Jeste li znali?
Za porijeklo imena Špansko nema nikakvih pisanih objašnjenja kao niti drugih povijesnih dokaza, ali znamo da je nastalo na području nekadašnjeg sela koje se nazivalo Lonka ili Luka. Dvije su teorije o imenu – prva, da naziv potječe iz 16. stoljeća, iz vremena kada su Habsburgovci na ta područja dovodili španjolske najamne vojnike i da su se njihovi vojnički logori nalazili na području današnjeg naselja. Druga, vjerojatnija teorija, da naziv potječe do riječi Špan. Španovi su bili upravitelji feudalnih i biskupskih imanja, često niži plemići ili kanonici. Zemljište i naselje na njemu pripadalo je Španu zagrebačkog biskupa (dok je čitavo područje pripadalo zagrebačkom Kaptolu).
Glasanje po kvartovima je završeno! Za najbolji mural/grafit grada Zagreba možete glasati ovdje