Trešnjevka jug
Materijalni ostaci poput kamenih sjekira pronađenih na Jarunu upućuju na zaključak o nazočnosti ljudi već u pretpovijesno doba. Prilikom gradnje Horvaćanske ceste pronađeni su tragovi grobova iz doba od 1100. – 1000. godine prije nove ere iz tzv. “kulture polja sa žarama” (urnama).
U dokumentima iz sredine 18. stoljeća na području današnje Trešnjevke-jug već spominju i sela Prečko, Horvati i Jarun. Ukidanje feudalno-kmetskih odnosa rezultiralo je, pak, nastajanjem novih naselja Knežija, Kalinovica i Srednjaci.
U razdoblju između dva svjetska rata Trešnjevka se definitivno oblikuje kao prepoznatljiva gradska četvrt – zagrebački radnički geto. Karakretistične trešnjevačke prizemnice kojih je među tamošnjim građevinama čak 87%, uglavnom se grade bez građevinske dozvole (njih 60%), pa je splet ulica na području današnje Trešnjevke-jug sve do danas zadržao jasno prepoznatljivu krivudavost seoskog tlocrta.
Na području Trešnjevke-jug danas imamo šest mjesnih zajednica: Horvati – Srednjaci, Gajevo, Jarun, Knežija, Prečko i Vrbani, a u kvartu živi 66.141 stanovnika.
Jeste li znali?
Ime Trešnjevka se prvi put spominje na Kneidingerovu planu (Leopold Kneidinger) gradske općine iz 1766. godine. Tada je na tom mjestu nije bilo kuća nego pašnjak koji je dobio ime po divljim trešnjama koje su tamo rasle.
Glasanje po kvartovima je završeno! Za najbolji mural/grafit grada Zagreba možete glasati ovdje