Otok Korčula, jedan od najznačajnijih jadranskih otoka, stoljećima je prepoznat kao prostor bogate pomorske, kulturne i umjetničke tradicije.
Prema lokalnoj predaji, upravo je ovdje rođen Marko Polo, svjetski putnik čije ime otok i danas ponosno nosi u turističkoj i kulturnoj interpretaciji. Korčula je kroz povijest bila u središtu pomorskih ruta, što je omogućilo razmjenu ideja, stilova i zanata koji su oblikovali njezin identitet. Grad Korčula poznat je po svojoj gotičko-renesansnoj arhitekturi, ali jednako važni tragovi nalaze se i u manjim mjestima otoka.
Vela Luka, smještena na zapadnom dijelu otoka, razvila je poseban kulturni i umjetnički profil, različit od ostatka Korčule. Tijekom 20. stoljeća u Veloj Luci jača likovna scena, osobito zahvaljujući aktivnim lokalnim umjetnicima i otvorenosti prema suvremenim praksama.
Posebno mjesto u kulturnoj povijesti mjesta zauzima udruga „Likovno stvaralaštvo Vele Luke“, koja je desetljećima poticala izložbe, kolonije i edukativne programe. U neposrednoj blizini nalazi se i „Vela spila“, jedno od najvažnijih pretpovijesnih nalazišta na Jadranu, koje svjedoči o kontinuitetu života i stvaranja na ovom prostoru već više od 20 tisuća godina.
Vela Luka je 1960-ih i 1970-ih postala prepoznatljiva i po modernističkim kiparskim kolonijama koje su u mjesto dovodile vodeće hrvatske i europske umjetnike. Iz tog vremena potječe i danas, više od pedeset godina kasnije, vidljiv znak hipi pokreta – monumentalni znak mira – PEACE na stijenama iznad grada.
Ta tradicija suradnje i kreativne razmjene nastavila se i u kasnijim desetljećima, oblikujući Vela Luku kao otvoreni atelje na moru. U novije vrijeme, devedesetih godina prošlog stoljeća, Vela Luka razvila je i živu urbanu graffiti art scenu, stvarajući most između baštine i suvremenog izričaja. Murali, grafiti i javne intervencije postaju dio vizualnog identiteta mjesta, što ga čini jednim od rijetkih manjih jadranskih lokaliteta s kontinuitetom subkulturnog stvaralaštva.
Za razliku od većih gradova gdje se scene formiraju kroz snažne subkulturne valove, u Veloj Luci se razvijala kompaktna, prijateljska i izrazito autentična mikro-zajednica. Rani grafiti pojavili su se početkom 1990-ih, paralelno s globalnim prodorom hip-hopa, MTV-a, ali i prvih domaćih magazina koji su povremeno pisali o grafitima kao i TV emisije TOP DJ MAG, koja je više svojih epizoda posvetila graffiti i hip-hop kulturi.
U tom razdoblju formira se jezgra prve generacije writer-a, čiji su radovi obuhvaćali jednostavne tagove, bubble stilove i rane pokušaje stilizacije slova. Premda skromni u izvedbi, ti radovi postavili su temelje za vizualni krajolik koji je obilježio cijelo desetljeće.
Tijekom 2000-ih dolazi do prividnog zatišja: originalna ekipa odlazi na školovanje, posao ili privremeno napušta otok. No scena nije nestala — ostala je potmulo aktivna, sezonska i fragmentirana, s povremenim radovima na skrovitim lokacijama. Dolaskom novih komunikacijskih platformi 2010-ih scena ponovno oživljava, a stari writeri povremeno se vraćaju na otok, što stvara jedinstven proces revitalizacije kroz povratničku nostalgiju i nove generacije. Pri tome ne smijemo zaboraviti ni povremene dolaske domaćih i stranih writer-a koji “gostuju” na zidovima Vele Luke.
U predstavljanju graffiti scene ovog posebnog mjesta nezaobilazna su imena velolučkih writer-a poput Yeze, Kareta, Letka, Riota ili Aneska. Mnogi od njih nisu ograničeni samo na graffiti writing, već stvaraju i u drugim medijima. Posebno se ističe Karet, autor skulpturalnog rada u središtu grada, koji uz graffite stvara i u metalu.
Od 2020-ih naovamo, Vela Luka doživljava ponovno buđenje: povremena okupljanja veterana, nova druženja uz zidove i spontana crtanja vraćaju sceni vidljivost kakvu nije imala godinama. Danas Vela Luka stoji kao jedno od rijetkih manjih jadranskih mjesta s dokumentiranim kontinuitetom graffiti kulture dužim od 30 godina.
Graffiti umjetnost u Veloj Luci nije tek epizodni fenomen, nego dio kulturnog identiteta mjesta — gotovo trideset godina star kontinuirani izraz lokalne kreativnosti. Njena snaga ne proizlazi iz monumentalnosti zidova, već iz autentičnosti, kontinuiteta i zajedništva. Vela Luka pokazuje kako i mala otočna sredina može stvoriti scenu koja ostavlja traga i oblikuje generacije.
