Ulična umjetnost u Zagrebu prešla je put od gerilske subkulture do priznate vizualne prakse. No što je sljedeće? Ako pogledamo aktualne tendencije – lokalno i globalno – jasno je da street art više nije (samo) alat za estetske intervencije, već i instrument za urbanu transformaciju, društvenu inkluziju i kulturnu politiku.
Zagreb, sa svojom rastućom mrežom autora, kolektiva i podržavatelja, ima potencijal da postane model za novi tip grada: grad koji se ne uređuje odozgo, već raste kroz kreativne impulse odozdo.
Revitalizacija kroz umjetnost – kvart po kvart
Jedna od najkonkretnijih vizija budućnosti leži u osmišljavanju programa za sustavno uključivanje ulične umjetnosti u planiranje razvoja grada – osobito rubnih i zapuštenih područja. Napušteni objekti, prazni prostori, fasade bez funkcije mogu postati epicentri stvaranja, a ne zaborava.
Primjeri već postoje: mural na studentskom domu Stjepan Radić, inicijative poput ‘Okolo’ ili intervencije u Dugavama i Sigetu, u bivšoj vojarni na Borongajskoj cesti itd… pokazuju što je moguće kad se umjetnicima da prostor i povjerenje. No to treba sustavno, ne ad hoc.
Programi urbane regeneracije trebali bi uključiti street art kao ravnopravnu dimenziju – ne kao ukras, već kao suštinski alat za uključivanje zajednice, stvaranje identiteta i održivi razvoj.
Zagreb kao platforma, ne kulisa
Kako ističe Slaven Kosanović Lunar, “street art se može koristiti kao sredstvo za stvaranje boljeg grada – ali ne smije postati samo PR alat.” Budućnost leži u suradnji – umjetnika, institucija, kvartovskih udruga i građana.
Zamišljena vizija uključuje edukacijske programe za mlade, interaktivne mape murala, rezidencije za domaće i strane autore, ali i participativne projekte u kojima stanovnici zajedno s umjetnicima osmišljavaju rješenja za vlastite prostore.
Takav pristup ne stvara samo ljepše ulice – on gradi zajednicu.
Digitalna prisutnost i međunarodna povezanost
Tehnologija također otvara nove prostore za razvoj. Interaktivni QR kodovi uz murale, virtualne galerije, augmented reality elementi – sve su to alati koji mogu dodatno povezati publiku s radom na ulici.
Također, Zagrebu treba jača povezanost s europskim street art mrežama. Kroz razmjene, gostovanja i partnerstva s festivalima u Berlinu, Ljubljani, Lisabonu ili Beogradu, domaća scena može dodatno rasti i profesionalizirati se – bez da izgubi autentičnost.
Od tolerancije prema strategiji
Danas Zagreb tolerira i povremeno podržava street art. Sutra bi ga trebao strateški koristiti. To znači: stvoriti fondove, otvoriti legalne zidove, razviti platforme koje će omogućiti mladim autorima ulazak u praksu bez kompromisa.
“Zidovi govore. Pitanje je samo – hoćemo li im dati da pričaju nešto pametno,” kaže Krešimir Golubić. Budućnost ulične umjetnosti u Zagrebu ovisit će o tome tko drži kist, ali i tko postavlja platno.
