Ulična umjetnost u Zagrebu danas više nije skrivena ni marginalizirana. Iako je i dalje živ duh ilegale, sve je više umjetnika, projekata i festivala koji djeluju u suradnji s institucijama, gradskim uredima i lokalnim zajednicama. Zagreb je, bez velikih fanfara, stvorio solidan temelj za rast legalne i polulegalne scene koja svakim danom postaje sve vidljivija – u vizualnom, kulturnom i turističkom smislu.
Murali koji mijenjaju lice grada
Nekada su grafiti bili skriveni u pothodnicima, industrijskim zonama i zapuštenim dvorištima. Danas su murali prisutni i na pročeljima škola, domova zdravlja, pa i stambenih zgrada. Radovi umjetnika kao što su Lunar, Lonac, Modul8, Sarme, Chez, Bare i brojnih mlađih autora sve su češći – i sve su veći.
Posebno je zanimljiv primjer murala u Branimirovoj ulici koji je, iako star više od 30 godina, doživio revitalizaciju. Prvotni rad iz 1987. bio je pionirski potez ulične umjetnosti u Hrvatskoj, te je time postao ne samo umjetničko djelo nego i kulturni spomenik.
Festivali kao pokretači scene
Zagrebački street art i mural scena posljednjih godina ima sve više događanja koja strukturiraju i promoviraju radove. Festival „Okolo“ (koji se održavao od 2018.) transformira gradske prostore kroz male, često site-specific intervencije. U fokusu su detalji – nevidljivo postaje vidljivo, zaboravljeno ponovno otkriveno.
S druge strane, događanja poput „Graffiti na Gradele“ (koji se održava u Bolu, ali okuplja zagrebačke autore) i urbani projekti kao što su „Zagrebački murali“ i „Art park“ spajaju legalne intervencije, glazbu, edukaciju i međugeneracijski dijalog.
Festivali nisu više samo vikend atrakcije – oni su glavni inkubatori novih autora, ideja i suradnji. Uz potporu grada i kulturnih udruga, sve češće se provode natječaji i rezidencije za oslikavanje fasada – od Trešnjevke do Sigeta.
Legalizacija: prostor slobode ili nova ograda?
Legalizacija murala i suradnja s institucijama imaju jasne prednosti: umjetnici dobivaju honorare, osiguranje i legitimitet. No, postavlja se pitanje – gubi li se pritom dio „uličnog duha“?
“Legalne površine su super stvar za mlade autore – ne moraš bježati ni skrivati se. Ali moraš paziti da ne izgubiš vlastiti izraz,” kaže u jednom od intervjua jedan od mlađih autora s nadimkom Flimz.
I dok Grad Zagreb sve više podržava projekte ulične umjetnosti, još uvijek nema sustavne politike koja bi definirala dugoročnu strategiju. Legalizacija je zasad parcijalna, često projektno uvjetovana.
Simbiotička scena: ilegalno i legalno rame uz rame
Ulična umjetnost u Zagrebu danas živi na dvije paralelne frekvencije – u potpunosti legalni murali na školskim zgradama i spontani radovi na napuštenim objektima. I upravo ta simbioza stvara posebnu atmosferu: Zagreb nije sterilna galerija na otvorenom, ali nije ni divlji zapad. To je grad u kojem ulična umjetnost dobiva prostor – i slobodu – kroz autentičan dijalog s prostorom i publikom.
