… ipak ga pokušajte izbjegavati vikendom i tijekom velikih praznika.

Zauzvrat, nećete požaliti dođete li u bilo koje drugo „nepopularno“ doba. Bled, naime, treba tretirati kao naš Dubrovnik: globalna je destinacija (s pravom), u vrijeme globalnih praznika krcat je, a glavni su mu gosti Englezi i Amerikanci. No, prekrasan je uvijek i zato to treba iskoristiti, osobito danas, kad je globalni turizam ugrožen, a nama je ova destinacija udaljena tek koji sat vožnje od kuće.

Panorama Bleda, autor Miro Zalokar, bled.si

To ledenjačko jezero okruženo Alpama te oplemenjeno (srećom u granicama dobrog ukusa) ljudskom rukom oduvijek je prepoznato po svom lječilišnom potencijalu, a i danas pruža poglede dostojne razglednica, krasnu šetnicu, svjež zrak, mogućnosti za rekreaciju i zabavu, te je ujedno i polazna točka za jednostavnije i napredne izlete u Triglavski nacionalni park, kojemu tehnički ne pripada.

Jezero mijenja boju u skladu s godišnjim dobima, autor Jani Kolman, bled.si)

U svakom pogledu na jezero nam pred očima prolaze stoljeća povijesti i civilizacije:

  • Blejski dvorac, smješten na strmoj litici 130 metara ponad jezera, spominje se početkom stoljeća – nudi spektakularan pogled na jezero i planine koje ga okružuju
  • Na Bledskom otoku, jedinom prirodnom otoku na jezeru, od stoljeća stoji crkva Marijina Uznesenja – od jezera do crkve vode 99 stepenica: mladenci koji dolaze na otok još uvijek poštuju običaj da mladoženja prenese mladu preko svih stepenica da osigura bračnu sreću (doduše, običaj podrazumijeva i da mladenka pritom ne smije izustiti ni riječ, whatever it means)
  • Tradicionalni drveni čamci kojima možete doći do Bledskog otoka zovu se pletne i datiraju s kraja 16. stoljeća. Pletnarska profesija prenosi se s koljena na koljena unutar istih obitelji
  • Sredinom stoljeća švicarski hidropat Arnold Rikli posjećuje Bled, prepoznaje lječilišni potencijal i utemeljuje organizirani zdravstveni turizam na Bledu. Posjetitelji i danas mogu uživati u njegovom nasljeđu kroz razne programe
  • godine Bled dobiva željezničku vezu s Bečom te ga posjećuje prijestolonasljednik Franz Ferdinand koji odsjeda u novotvorenom Hotelu Triglav Bled. Hotel je otvoren i danas – austrougarsko zdanje nalazi se na tzv. „mirnoj strani jezera“ (za razliku od „hotelske“ jugoistočne strane) i jako će vas podsjetiti na boravak u Opatiji, ali s alpskim štihom. Osjećat ćete se kao kod kuće, a pogledi iz hotela su nevjerojatni.
  • Tijekom stoljeća Bled je potvrdio svoj status aristokratskog odmarališta – Vila Bled bila je rezidencija dinastije Karađorđevića, a kasnije i Titova, a Blejsko jezero postaje zadnje, najskuplje polje (8.000 novaca) u jugo-Monopolyju

Austrougarski šarm sobe u Hotelu Triglav Bled

Danas se ovaj visoki status dokazuje kroz luksuzne hotele i vrhunsku uslugu, a novi su vladari vjerojatno polaznici prestižne Bledske School of Management, sadašnji i budući poslovni vođe.

No, Bled je vrlo demokratičan – uživat će i obitelji i oni koji dolaze samo prošetati i počastiti se čuvenom blejskom kremšnitom (ima strogi oblik kocke, svaki brid mora imati 7 cm pa je malo viša od svoje samoborske sestrične, ali je jednako ukusna). Ljubitelji sporta neka znaju da je Bled svakog rujna domaćin svjetske veteranske veslačke regate – ovdje dolaze tisuće ozbiljnih veterana i strastvenih rekreativaca te se mjesto pretvara u pravu feštu sporta.

Proljeće na Bledskom jezeru, autor Jošt Gantar, bled.si

A budući da je ključni dojam ovdje ipak formiraju prirodne sile, najljepše je ponoviti dolazak u svako sljedeće godišnje doba – moj posjet bio je ovih dana, u rano proljeće kad jezero još uvijek pokazuje svoju ledenoplavu boju. Kad zatopli, jezero će poprimiti smaragdnozelenu boju – i po fotografijama ćete moći pogoditi kad ste ono zadnji put posjetili Bled.

#bled #slovenia # ifeelsLOVEnia #putovanja

Tekst i Foto: Janja Savić/Urbano.HR/bled.si

 

 

Podijeli sadržaj na društvenim mrežama!
Avatar photo
Autor

Pričamo o fenomenima koje izazivaju ili uzrokuju urbane pojave u društvu, idejama koje prožimaju pop kulturu, tehnologiju, film, književnost, umjetnost, glazbu, dizajn...

Ostavi komentar