U Galeriji Mona Lisa u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici, 10. lipnja u 19 sati otvara se izložba „Vječna ljepota crteža“, koja okuplja čak 79 djela najvažnijih hrvatskih umjetnika od kraja 19. stoljeća do druge polovice 20. stoljeća.
Riječ je o selekciji radova ujedinjenih medijem papira i širokim rasponom crtačkih i slikarskih tehnika, od olovke, ugljena i tuša do akvarela, gvaša i pastela. U cjelini, izložba naglašava važnost crteža i tehnika na papiru kao ravnopravnog, ali često zapostavljenog medija u kojem su hrvatski umjetnici ostvarivali visoku razinu izraza, te ga ponovno postavlja u fokus kao temeljni nositelj likovne ideje i umjetničke vještine.
Izložba se usredotočuje na crtež kao autonomni likovni medij i temelj likovnog izraza, pri čemu se naglašava njegova uloga u oblikovanju prostora, volumena i likovne misli, ali i njegova trajna prisutnost u razvoju hrvatske moderne umjetnosti.
Kako u predgovoru (koji možete pročitati OVDJE) navodi autorica izložbe Biserka Rauter Plančić, crtež je „drevna i prvobitna grana likovnoga umijeća“, ali i osnova svakog likovnog izraza, pri čemu se crta razumijeva kao „zamišljeni ocrt uočenih i percipiranih likova, oblina, predmeta, krajobraza… ili posve izmaštanih apstraktnih kompozicija“. Upravo u tom rasponu između opaženog i imaginarnog kreće se i izložba „Vječna ljepota crteža“, koja crtež promatra kao neposredan trag umjetničkog mišljenja i kao samostalno područje likovne vrijednosti.
U selekciji od gotovi 30 velikana hrvatskog slikarstva je i crtež Vlaha Bukovca, nastao tijekom prve godine slikarova studija na pariškoj Akademiji, u klasi Alexandrea Cabanela. Bela Čikoš Sesija donosi titravu, plenerističku viziju pejzaža, a Menci Clement Crnčić motive jadranskog priobalja, njegovog „zaštitnog znaka“. Josip Račić predstavljen je crtežom koji potvrđuje njegovu iznimnu portretnu karakterizaciju i sigurnost crtačkog izraza, a Ljubo Babić pejzažima u kojima se teorijska misao o „našem krajoliku“ pretače u kromatsku strukturu. Crteži Milivoja Uzelca pripadaju njegovim predratnim pariškim godinama kada su ga motivirale cirkuske akrobacije i plesačice.
Marijan Trepše predstavljen je akvarelom u kojem se ekspresionističko iskustvo pretače u svjetliju, mediteransku kolorističku senzibilnost dok devet sliko-crteža Otona Glihe zorno svjedoče hodogram njegova slikarskog izraza. Edo Murtić zastupljen je gestualnim radovima u kojima dominira energija boje i apstraktna ekspresija mediteranskog iskustva, a Zlatko Prica crtežima koji se kreću od folklorne stilizacije do reducirane, ritmizirane plošne strukture. Crteži Miljenka Stančića spajaju tehničku perfekciju i oniričko-nadrealni imaginarij, dok kiparski crtež Dušana Džamonje svjedoči o procesu nastanka skulpturalne forme iz osnovnog crtačkog impulsa. Izložba crtež promatra kao samostalni umjetnički medij, naglašavajući njegovu ulogu u oblikovanju prostora, volumena i likovne misli, ali i njegovu trajnu prisutnost u razvoju hrvatske moderne umjetnosti.
Izložba „Vječna ljepota crteža“ ujedno predstavlja i prvi dio šireg projekta posvećenog radovima na papiru, čiji je cilj u budućim nastavcima dodatno proširiti pregled hrvatske umjetnosti ovoga medija uključivanjem novih autora i radova iz različitih stvaralačkih faza već zastupljenih umjetnika.
Riječ je o iznimnoj prilici da se na jednom mjestu sagleda kontinuitet i raznolikost crtačke prakse u hrvatskoj umjetnosti kroz više od stoljeća i pol, u mediju koji je istodobno i najneposredniji i najintimniji oblik likovnog izraza, te koji u ovoj izložbi dobiva svoje puno, samostalno čitanje.
Izložba „Vječna ljepota crteža“ u Galeriji Mona Lisa ostaje otvorena do srijede 24. lipnja, a može se razgledati od ponedjeljka do petka od 10 do 19 sati.
